Zdrava imunizacija: Kako vam ishrana i način života mogu pomoći da ostanete zdravi za vreme COVID-19?
 
Veliki broj dokaza ukazuje na to da ishrana i način života utiču na reakciju tela na određenu bolest. U vreme Korona virusa, jačanje imuniteta i očuvanje zdravlja je krucijalno. Svakodnevno slušamo nova otkrića o Korona virusu koji izaziva tzv. COVID-19. Stručnjaci za javno zdravlje ulažu velike napore da uspore njegovo širenje a medicinski istraživači marljivo rade na razvoju efikasnog leka i vakcine. Za to vreme, mi učimo kako da često peremo ruke i to duže od 20 sekundi, kako da održavamo konekciju sa ljudima u doba socijalne distance, kako da štedimo toalet papir, kako da ostanemo zdravi kao i kako da se nosimo sa svetom koji se značajno promenio, možda čak i bespovratno.
 
Međutim, najveći deo medijskog pokrića pandemije je zapravo usmeren na prevenciju virusa. Od strane stručnjaka, virusologa i epidemiologa, sugerisano nam je da se distanciramo od drugih, često peremo i dezinfikujemo ruke, izbegavamo dodirivanje zajedničkih predmeta, pa čak i nedeljama ili mesecima ostanemo kod kuće. Ti saveti jesu najvažniji, ali nisu jedino što možemo da učinimo da bismo sprečili širenje virusa i oboljevanje.
 
Imamo još mnogo toga da naučimo…
 
Naši stavovi i shvatanja se neprestano menjaju kako se pojavljuju nove informacije. U trenutku dok ovo pišemo, otprilike svaka šesta osoba koja se zarazi doživi teške simptome, poput otežanog disanja. To najčešće rezultira hospitalizacijom a sâm broj ljudi koji se nalazi u ovoj grupi čini da naš zdravstveni sistem otežano funkcioniše. Ipak, mnogobrojni ljudi, zapravo većina, iskusi simptome poput običnog gripa a neki čak nisu ni svesni da su preležali Koronu, ostajući potpuno zdravi bez bilo kakve naznake bolesti. Međutim, čak i oni mogu preneti virus, pa samim tim i ugroziti živote drugih. 
 
Ali ostaje pitanje: Zašto Korona virus ne utiče na sve ljude na isti način?
 
Da bismo imali odgovor, moramo još mnogo da naučimo. Ono što znamo je da bazično zdravstveno stanje organizma ima uticaj na to kako će naše telo da podnese infekciju. Takođe, poznato nam je da se gojaznost, astma, srčane bolesti, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i druga hronična oboljenja smatraju faktorima rizika za najozbiljnije ishode COVIDa-19. Poznato je da su ona u mnogome povezana za ishranom i stilom života. Takođe, znamo da je zdrav i optimalno funkcionalan imuni sistem ključna tačka odbrane od svih vrsta virusa, uključujući Koronu.
 
Šta je Korona virus?
 
Korona virus nije samo jedan virus – to je zapravo naziv za veliku porodicu virusa koja može izazvati bolest i kod životinja i kod ljudi, a često dovodi do ozbiljnih respiratornih oboljenja.
 
Kako nam način ishrane i života mogu pomoći da ostanemo zdravi tokom Korona virusa?
 
Odakle je potekao virus? Iako imamo mnogobrojne pretpostavke, uzrok je i dalje misterija. Naime, većina vodećih istraživača smatra da se Korona virus preneo sa životinja na ljude konzumiranjem mesa. Tačnije ovaj soj je verovatno nastao od ljudi koji jedu malajske pangoline, životinje koje su često krijumčarene u Kinu zbog svoje kože i mesa ili preko slepih miševa koji su tradicionalno dostupni na Huanan pijacama u Vuhanu, Kini. Ovaj oblik prenosa zapravo je veoma čest. Otprilike poreklo tri četvrtine infektivnih bolesti nastalo je direktnim prenosom sa životinja. To su na primer prehlada (konj), lepre (vodeni bivol), varičele (kokoška), ptičiji grip (ptica), veliki kašalj (svinje), kao i osip, male boginje i tuberkuloza (goveda). 
 
Kako da izbegnemo izloženost Korona virusu?
 
Najbolji način da se izbegne bilo koja zarazna bolest jeste da se izbegava sama klica. Socijalno distanciranje, tj. fizička udaljenost je najefikasniji put ka sprečavanju širenje mikroba. Umesto rukovanja i dodira, preporučuje se osmeh i mahanje. Možda zvuči pomalo oštro ali su mere prepisane kako bismo sačuvali naše zdravlje. Udaljenost je posebno važna ako neko kašlje ili kija – u tom slučaju ovaj razmak treba biti najmanje 3 metra.
Obratite pažnju na ruke jer one mogu biti najgori neprijatelj za širenje pandemije. Dodirivanjem kvake, slavine, radne površine ili peškira koji sadrže mikrobe, a zatim lice, virus može ući u vaš respiratorni sistem. Operite i dezinfikujte ruke pre nego što dodirujete oči, nos, usta i kosu. Izbegavajte javne prostorije što je više moguće, a ako morate da se krećete tamo gde i masa ljudi, pokušajte da nemate direktni kontakt sa objektima, već da nosite rukavice ili drugu zaštitnu opremu. Sterilišite radne površine, podove i druge delove kuće koje se koriste za pripremu i konzumaciju hrane, igranje, ležanje I sl..
Perite ruke više puta na dan, posebno pre kuvanja i pripremanja hrane. Koristite sapun i trljajte najmanje 20 sekundi pre ispiranja. Sapun je izvanredno efikasan u razbijanju i uništavanju patogenih organizma koje izazivaju Korona virus. Ako u tom trenutku niste u mogućnosti da operete ruke jer nemate sapun i vodu, koristite sredstvo za dezinfekciju sa najmanje 60% alkohola.
 
Međutim i pored svega gore navedenog, uvek postoji trenutak nepažnje i mogućnost za kontaminaciju. Iz tog razloga, jedini pravi način za borbu protiv Korona virusa je jačanje sopstvenog imuniteta.
 
Imunološki sistem 101
 
Naš imuni sistem je mreža organa, tkiva i ćelija koje rade zajedno da sačuvaju opšte zdravlje organizma boreći se protiv štetnih bakterija, virusa, parazita, gljivica i oksidativnih reakcija. Imuni sistem zapravo predstavlja barijeru između našeg tela i faktora koji nas čine bolesnim.
 
Imunitet se gradi i može biti ugrožen načinom ishrane, životnim stilom i sredinom u kojoj živimo. Kompromitovani imuni sistem dovodi do čestih oboljenja, koje mogu biti lakše, teže, pa i fatalne. 
 
Ovaj složen i neverovatan odbrambeni sistem sastoji se iz dva glavna dela. Prvi deo odnosi se na sluznice u nosu, očima i ustima, koje koriste bela krvna zrnca za borbu protiv infekcija, sprečavajući mikrobe da uđu u naše telo. Drugi deo čine T i B ćelije koje zajedno rade na proizvodnji antitela koja se bore protiv napadača, a zatim uništavaju zaražene ćelije u našem organizmu.
 
Koštana srž i slezina igraju ključnu ulogu, jer su to organi koji proizvode bela krvna zrnca. Takođe, naš limfni sistem je jak igrač u celom procesu jer on prenosi limfu (tečnost koja prenosi bela krvna zrnca) kroz naš organizam.
 
Da sumiramo, naš imuni sistem je ispreplitan i čini neverovatan tim, radeći zajedno ka jednom cilju, a to je zdravlje čitavog organizma. Mi živimo i postojimo zahvaljujući njemu.
 
U narednim blog postovima podelićemo sa vama najnovija, do sada mahom nepoznata saznanja o imunološkom sistemu, načinom na koji se gradi, kao i detaljnija objašnjenja o tome kako da sačuvate zdravlje tokom pandemije.
Share

Post comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Go top